Home > Zavod za mineralne sirovine > Rudarsko-geološke studije >Šibensko-kninska županija

Šibensko-kninska županija

Pojednostavljeni geološki stup SKŽ i položaj mineralnih sirovina

Na prostoru Šibensko-kninske županije rudarenje ima stogodišnju tradiciju. Eksploatiran je ugljen, boksit i AGK još od vremena Austrougarske monarhije i uz manje prekide do današnjih dana. Postoje u arhivima „Siveričkih rudnika ugljena“, „Drniškim boksitima“ i „Dalmatinskim rudnicima boksita“ djelomično očuvana dokumentacija o istražnim i eksploatacijskim poljima i raznim kartama o dodjelama koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina. Ovi dokumenti odraz su sređene administracije i evidencije Austrougarske monarhije a taj trend nije korektno nastavljen u jugoslavenskom režimu.
Najvrednija nemetalna mineralna sirovina Županije svakako je arhitektonsko-građevni kamen (AGK). Potencijalni prostori su na istoku i jugoistoku Županije. Sadašnji pogoni imaju neujednačeni tempo proizvodnje. U kamenolomima je nedovoljan broj modernih strojeva za vađenje blokova  ( podsjekačice, dijamantne žičane pile i dr.) što je prepreka da se tržištu garantira veća količina i brzina isporuke, uz poštivanje kakvoće i ujednačenosti izgleda izvađenih stijena.
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH predviđa godišnje povećanje proizvodnje od 4%. Obzirom na geološki potencijal Županije realno je predvidjeti porast od 7-8 %/god. Pri odobrenju Zahtjeva za istražni prostor valja preporučiti budućim koncesionarima provedbu geološke prospekcije terena (na kartama mjerila od 1:25000 do 1 5000) kako bi se izdvojile zone unutar potencijalnih prostora s najkvalitetnijim materijalom za proizvodnju AGK. Ovo je relativno mali trošak a izbjegla bi se nepotrebna devastacija prostora zbog pogrešnih nestručnih prosudbi o potencijalu mineralnih sirovina, koji je često prisutan na odobrenim istražnim prostorima i eksploatacijskim poljima u Županiji danas. Unutar odobrenog eksploatacijskog polja bolje je otvoriti male ili više manjih kopova, jer se tako mogu odabrati zaklonjene lokacije..
Potrošnja tehničko-građevnog kamena u  Šibensko-kninskoj županiji varira od 1,05 (u 2001) do 1,87 (u 2003) kubika (na temelju 112.891 stanovnika (2001.) što je dvostruko manje od EU prosjeka i 30% manje od Hrvatskog prosjeka. Kako Županija  konstantno bilježi pad stanovništva (PPŽ, 2002) a ova sirovina se uglavnom koristi lokalno, veči rast potreba za ovom sirovinom ne bi trebalo biti osim u slučaju bitnih infrastrukturnih radova mada prema sadašnjim planovima razvoja Republike Hrvatske, većina glavnih strategijskih infrastrukturnih objekata do 2010. godine bit će izgrađena.  Ujedno raspored sadašnjih eksploatacijskih polja dobro je geografsko raspoređen i u suglasju je sa distribucijom stanovništva u Županiji. Ujedno razvojem  proizvodnje AGK koja kao nusprodukt ima TGK kamen zbog male iskoristivosti (oko 20%) proizvodnje AGK ova sirovina će biti dostupna. Jalovišta nastala površinskom eksploatacijom boksita, manjim dijelom i ugljena, formirana su u zoni dinaridskog pružanja od erveničkog područja preko prominskog prostora do kraja Moseća. Svako jalovište ima zasebni litološki sastav nagomilanih stijena a svima je zajedničko da su velikim dijelom upotrebljivi kao TGK. Kod prerade stijena iz jalovišta, prosijavanjem, drobljenjem i separacijom otpadaju troškovi otkrivke i miniranja i općenito se do konačnog proizvoda TGK dolazi znatno jeftinije nego na sličnom pogonu u kamenolomu. Sa prosijanom laporovitom frakcijom i kamenom sitneži djelotvorno se mogu oblikovati  i pošumiti napušteni kopovi. Takvim načinom gospodarenja doprinijet će se približnom vraćanju krajolika u prvobitni oblik uz napomenu da korištenje jalovišta i  postignuta cijena proizvoda trebaju pokriti troškove sanacije okoliša. Način eksploatacije karbonatne sirovine za industrijsku preradu sličan je pogonima za proizvodnju TGK, što znači izvedbu otkrivke, masovnog miniranja, drobljenja, prosijavanja i dr.
Gipsna ležišta i izdanci gipsa značajna su sirovinska osnova Županije. Gips i anhidrit nalazimo u paragenezi paleozojskih stijena isključivo u poljima, koja su velikim dijelom agrarno obrađena, što smanjuje slobodne revire za rudarsku djelatnost. Na eksploatacijskim poljima tvrtke „Knauf“ otkrivka litificiranih permskih klastita ali i za kop gipsa upotrebljava se eksploziv. Kvartarni polurastresiti pjeskovito-glinoviti krovinski materijali odstranjuju se buldožerima. Sama eksploatacija gipsa može se izvoditi i hidrauličnim čekićima, bez eksploziva, što bi djelomično usporilo dinamiku kopa. Ovo napominjemo radi prostranih gipsonosnih, ali i naseljenih  potencijalnih područja, gdje bi bilo moguće eksploataciju približiti i unutar udaljenosti od 2 km (kop/naselje). Ovo se odnosi i na silikatne sirovine (kvarciti) Štikova i Baljaka, kao i na eksploataciju gliništa Strmice i Dubravica.
Eksploatacija ugljena ima stogodišnju tradiciju na prostorima „Siverićkih ugljenokopa“ a prekinuta je (1971) donošenjem Zakona o supstituciji ugljena u SRH. Neki od rudnih revira već tada su bili iscrpljeni (Velušić, Širitovci), drugi nerentabilni za eksploataciju (Đevrske, Kljake, Dubravice)) dok je u samom Siveriću preostalo ugljena a  na području Modrina sela („Bukovica“) eksploatacija se odvijala površinskim kopom do okupacije, ali i za trajanja tzv. SAO Krajine kada je povađeno u pet godina oko 20 000 t ugljena.
Na širem prostoru Siverića u zoni gornjeg ugljenog sloja preostalo je preko 3x106 t komadnog  praškastog ugljena. Na polju Petrovac-Tepljuh moguće je bez miniranja izvesti površinski kop te izvaditi kvalitetni smeđi ugljen a „Rus“ briketiranjem pretvoriti u komercijalni proizvod. Eksploatacijsko polje „Bukovica“ u Modrinom selu (Biovičino selo) sadrži gotovo 3x106 t eksploatacijskih rezervi kvalitetnog sjajnog smeđeg ugljena i perspektivno je uz jamsku proizvodnju.
Bituminozne stijene sastoje se od metarskih do dekametarskih dimenzija tektoniziranih zona gdje su pukotinski sistemi ispunjeni bitumenom. Pukotine su širine od nekoliko mm, pa do rijetko nekoliko cm. Srednjovjekovna proizvodnja bazirala se na kopanju katraniziranih zona i topljenju iskopane stijenske mase a iskoristivost se kretala od 3-15%. Destilat je služio prvenstveno za zaštitu drvenih brodova raznih mornarica od Mljećana do Austrougarske, ali i za potrebe naših ribara. Razvojem naftne industrije i rafinerija kopovi bituminozne stijene sa pojavama asfalta postaju nerentabilni, jer su  danas rafinerijske teške frakcije osnova za izradu bituminiziranih sustava. Kopanje bituminoznih stijena Štikova i Drežnice nema perspektivu.
Od metalnih mineralnih sirovina jedino perspektivu imaju boksitna ležišta. Šibensko-kninska županija je boksitom najbogatija Županija u Republici Hrvatskoj. Dugogodišnjim rudarenjem pretežno su iscrpljena ležišta površinskom eksploatacijom. Eksploatacijske rezerve za površinski kop, uglavnom na erveničkom i drniškom prostoru  kreću se preko 500 000 t. Najveću količinu (2,5x106t) moguće je izvaditi aktiviranjem jamskih kopova. Eksploatacija jamom poskupljuje proizvodnju, smanjuje profit i dinamiku radova. Svim boksitnim eksploatacijskim poljima gospodare „Dalmatinski rudnici boksita“ iz Obrovca, kao pravni slijednik obrovačkog „Jadrala“. Intenzivna rudarska aktivnost trajala je do „balvan revolucije“ a nakon oslobođenja eksploatacija nije nastavljena. U stanju mirovanja nalaze se i napola povađena ležišta kao i sanacija kopova i jalovišta. Na prostoru Županije nalazi se nekoliko stotina napuštenih kopova boksita i oni su potencijalna opasnost za stoku i ljude i ilegalna odlagališta klaoničkog i komunalnog otpada. Otpadom je ispunjen veliki broj boksitnih kopova što direktno ugrožava tokove podzemnih voda, onečišćujući ih kemijski i bakteriološki. Pokretanje proizvodnje boksita treba podržati, ali prvenstveno na osnovama poštivanja najnovije zakonske regulative.
Peloidi se nalaze u zoni zabrane 1000 m od morske obalne linije i jedina su sirovina za koju ovu restrikciju ne treba primijeniti. „Eksploatira“ se direktno na ljudsko tijelo u balneološke svrhe i nedugo zatim ispiranjem vraća natrag. Takvim načinom korištenja ne utječe se na promjenu krajobraza i upotrebu ljekovitog blata treba podržati, pa i otvoriti barem montažne zdravstvene objekte, koji će kroz druge sadržaje obogatiti turističku ponudu Županije a zdravstveni turizam uvesti u novu akumulativnu granu turističke djelatnosti.

Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina na području Županije.

 

Prezentacija Studije

 

Istraživači iz Zavoda MS: B. Lukšić, S. Miko , Dedić Ž., E. Kovačević.

Kontakt:
Dr.sc. Slobodan Miko
Tel. 385 1 616 0 745
Fax.385 1 614 4 716