Home > Zavod za geologiju > Znanstveni projekti > Strukturno-geomorfološka karta Republike Hrvatske

Strukturno-geomorfološka karta Republike Hrvatske 1:100.000

Voditelj: dr. sc. Ivan Hećimović

Šifra projekta: 181-1811096-1102

baranja

Odraz rasjeda u reljefu

Izrada započela je 80-tih godina kao zaseban projekt u okviru izrade Osnovne geološke karte 1:100.000. Imala je za cilj pridobivanje novih geoloških podataka o strukturno-tektonskim odnosima u terenima prekrivenim kvartarnim naslagama, budući se klasičnim metodama geološkog kartiranja u takvim terenima nisu mogli dobiti adekvatni pokazatelji temeljom kojih bi se moglo zaključivati o geološkoj građi, strukutrnim odnosima i tektonskim pokretima. Provedbom strukturno-geomorfoloških istraživanja dobiveni su podaci iznad očekivanih. Oni su izravno ugrađeni u Osnovnu geološku kartu čime je karta bila obogaćena ne samo sadržajno već je to označavalo i kvalitetniji iskorak u istraživanju kvartarnih naslaga.

Kroz izradu strukturno-geomorfološke karte u ravničarskim terenima metodologija geomorfološke razrade testirana je i u područjima razvedenog reljefa, a u čijoj podlozi su litološki različite stijene. Dobiveni su vrijedni podaci temeljom kojih se mogao utvrditi recentni strukturni sklop, te izdvojiti aktivne rasjede pa čak i rasjedne zone. Time je potvrđeno da je ova metoda primjenjiva u različitih geološkim i fizičko-geografskim uvjetima, a ujedno je ukazala na potrebu novog pristupa u rješavanju strukturnog sklopa.

Uspostavom projekta Osnovne geološke karte RH 1:50.000 cilj strukturno geomorfoloških istraživanja također je usmjeren na pridobivanje novih geoloških podataka koji se ne mogu utvrditi geološkim kartiranjem ili nekom drugom geološkom metodom te su kao takvi izravna dopuna geološkoj karti.

Strukturno-geomorfološka istraživanja

Strukturno-geomorfološka istraživanja koncepcijski se zasnivaju na kompleksnom proučavanju reljefa odnosno na utvrđivanju veza najmlađih tektonskih pokreta i reljefa. Kako je reljef nastao kao posljedica geološke građe odnosno litološkog sastava i najmlađe tektonske aktivnosti njegovim se proučavanjem mogu dobiti značajni podaci o strukturnim odnosima, najmlađim tektonskim pokretima te o geomorfološkim procesima kojima je reljef oblikovan. Klasifikacijom tih podataka te usporedbom s geološkim podacima moguće je doći do spoznaja o stanju recentnih struktura te o najmlađoj tektonskoj aktivnosti. Istraživanja se provode metodom sveobuhvatne kvalitativne i kvantitativne geomorfološke razrade. To podrazumijeva analizu svih dotadašnjih radova, zatim analizu topografskih karata različitih mjerila, analizu avio i satelitskih snimaka te geomorfološko kartiranje, a iskazuje se kroz izradu različitih geomorfoloških i morfometrijskih karata i profila. Dobiveni podaci u znanstvenoj domeni pridonose boljem i točnijem utvrđivanju položaja, tipa i karaktera struktura i rasjeda, spoznaji karaktera i intenziteta neotektonskih pokreta te veličine najmlađih tektonskih pomaka. Rezultati strukturno-geomorfoloških istraživanja osim što su izravna dopuna Osnovnoj geološkoj karti 1:50.000 imaju utjecaj i na druga znanstvena i primjenjena geološka istraživanja posebice hidrogeološka i inženjerskogeološka, u prostornom planiranju, u zaštiti okoliša, te u traženju lokacija za eksploataciju različitih mineralnih sirovina i pitkih voda.

Rasjedna strmina kod Batine

Dinamika radova na ovom projektu je usklađena s tempom izrade Osnovne geološke karte 1:50.000.
Od postignutih rezultata istraživanja treba istaknuti kako primjerice u srednjodalmatinskom području pečat recentnom strukturnom sklopu daju reversno izdignute strukture i rasjedi koji su posljedica najmlađih kompresijskih procesa. Isto tako je utvrđeno da su najmlađim tektonskim pokretima formirane i spuštane morfostrukture proučavanog dijela Posavine. Osim vetrikalnih utvrđena su i horizontalna kretanja koja su kao posljedica transtenzijskih procesa bile odlučujuće za formiranje recentnog strukturnog sklopa. Recentna tektonska aktivnost je utvrđena i za strukturni sklop Medvednice kojeg oblikuje šest većih morfostruktura i koje imaju obilježja reversnih izdignutih struktura. One su deformirane uslijed aktivnosti najmlađih rasjeda s izraženom desnom horizontalnom komponentom kretanja.

Dio  Strukturno-geomorfološke karte Baranje