Home > Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju > Inženjerskogeološka istraživanja

Inženjerskogeološka istraživanja

Inženjerska geologija je znanost posvećena istraživanju, proučavanju i rješavanju inženjerskih i okolišnih problema koji su posljedica interakcije između geoloških značajki i graditeljske djelatnosti čovjeka. Inženjerska geologija se također bavi predviđanjem i razvojem mjera zaštite od geoloških hazarda.

Inženjerskogeološka (IG) tematska skupina Hrvatskog geološkog instituta u sklopu svog rada znanstveno i stručno istražuje IG značajke prostora i na temelju njih izrađuje IG karte, popratne tumače i IG izvještaje u kojima je dana rasčlanba i prikladan prikaz IG odlika stijenske mase i tala, kao i egzogenetskih procesa i pojava. Temeljni zadatak skupine je izrada Osnovne inženjerskogeološke karte Republike Hrvatske. Osim izrade karte skupina radi na realizaciji međunarodnog istraživačkog projekta i intenzivno se bavi primijenjenim inženjerskogološkim istraživanjima za potrebe privrede.

Inženjerskogeološka istraživanja otvaraju i rješavaju znanstvene i stručne probleme iz područja inženjerske geologije (egzodinamički procesi, fizička i mehanička svojstva stijena i tla…) koristeći metode temeljnih geoloških disciplina, IG mjerenja in-situ i rezultate geofizičkih i laboratorijskih geotehničkih ispitivanja. Pažnja posvećena uočavanju i analizi uzroka i posljedica djelovanja raznih egzodinamičkih procesa i pojava (klizišta, erozija, jaružanje…) pridonosi njihovom poznavanju, a time i stvaranju uvjeta za odredbu vjerojatnosti određenih pojava u prostoru (procjene hazarda i rizika).

Rezultati inženjerskogeoloških istraživanja kao podloga geotehničkih projekata imaju direktnu primjenu kod prostornog planiranja, ocjene pogodnosti terena za izgradnju kapitalnih infrastrukturnih objekata, ili kod projektiranja u građevinarstvu, vodoprivredi, elektroprivredi, rudarstvu i drugdje. Samim tim, kao dio prirodnih osnova kod planiranja omogućuju razvoj i izgradnju Republike Hrvatske u skladu s geološkom sredinom i na taj način doprinose sigurnosti, trajnosti i ekonomičnosti objekata, a posebno zaštiti okoliša.

 

Detaljnim terenskim inženjerskogeološkim istraživanjima dobiveni su ulazni parametri za izradu karata hazarda urbaniziranog područja Grada Zagreba.

 

Inženjerskogeološka tematska skupina u sklopu suradnje s privredom pruža dragocjene informacije i znanja o prirodnim sustavima i ukazuje na mogućnosti njihovog korištenja. Infrastrukturni razvoj Države neminovno zahtijeva antropogene intervencije unutar prostora (koridori cesta, tuneli, novi željeznički pravci, pregradne brane hidroakumulacija i ostalo), pri čemu primjena spoznaja o IG značajkama prirodnih sustava i uska suradnja s prostornim planerima i projektantima predstavlja jedini način efikasnog djelovanja u prostoru i ključna je za osiguranje održivog razvoja i zaštite okoliša. Pokazalo se to u dosadašnjoj praksi kod odabira varijantnih rješenja trasa autocesta, lociranja tunela, mostova, vijadukata i ostalog.

 

Dalmatina, dionica Ravča - Ploće 1, tunel Golubinka, detaljna IG karta u M 1:1.000
     

Dalmatina, dionica Sv. Rok - Maslenica s tunelima Čelinka, Bristovac i Ledenik. U pozadini se vide Tulove grede ispod kojih se nalazi južni portal tunela Sv. Rok

 

Dalmatina, dionica Vrpolje - Dugopolje, područje Radoša. Ravni lom duž plohe slojevitosti velike perzistencije

Formiranje klinastog loma u karbonatnoj stijenskoj masi
     

 

Tijekom inženjerskogeoloških istraživanja nastoje se uvesti novi postupci i metode prikupljanja i obrade podataka. Nabavljaju se noviji i suvremeniji instrumenti za in-situ mjerenja, uzorkovanja i ispitivanja. U 2008. godini nabavljen je sustav za 3D snimanje diskontinuiteta (ShapeMatriX3D system), odnosno IG i geotehničkih parametara u stjenskoj masi (orijentacija, razmak, postojanost pukotina…). Taj sustav omogućuje brže i kvalitetnije prikupljanje brojnih podataka, što je posebno važno na nedostupnim mjestima na terenu (na visokim usjecima i zasjecima, te tunelima), a bazira se na fotogrametrijskim metodama stereo-parova i nove tehnologije računalne 3D vizualizacije („computer vision“). Kvantiteta prikupljenih podataka osigurava visoku statističku pouzdanost obrade i interpretacije osnovnih geometrijskih značajki diskontinuiteta.

 

Penetrometar za mjerenje nedrenirane čvrstoće koherentnih materijala
     

Snimanje osnovnih geometrijskih značajki diskontinuiteta u kamenolomu Apatišan (sjeverni Velebit) pomoću ShapeMatriX3D sustava

 

Uzimanje uzorka dolomitne stijenske mase za laboratorijska ispitivanja

Statistička obrada orijentacija setova diskontinuiteta snimljenih pomoću ShapeMatriX3D sustava

 

Inženjerskogeološki laboratorij


Inženjerskogeološki laboratorij je utemeljen 2009. godine na stotu obljetnicu postojanja Hrvatskog geološkog instituta, te kao takav predstavlja najmlađi laboratorij u institutu. Razvitak laboratorija je financiran isključivo iz sredstava Zavoda za hidrogeologiju i inženjersku geologiju prikupljenih od strane inženjerskih geologa na različitim gospodarskim projektima.

Kako geološki uvjeti nekog terena (tj. inženjerskogeološki uvjeti) ovise o njegovoj geološkoj građi i hidrogeološkim značajkama te o petrografskim, fizičkim i mehaničkim značajkama stijena i tala (Panjukov, 1962), upravo se petrografske, fizičke i mehaničke značajke nalaze u fokusu interesa inženjerskogeološkog laboratorija Hrvatskog geološkog instituta. Primarna namjena inženjerskogeološkog laboratorija je osiguravanje kvalitetnih podataka o navedenim značajkama za potrebe izrade Osnovne inženjerskogeološke karte Republike Hrvatske, kao i pri znanstvenim istraživanjima te u gospodarske svrhe.

Laboratorij može obavljati sljedeća ispitivanja:

      Stijene
          a) Jednoosna tlačna čvrstoća;
          b) Indirektna vlačna čvrstoća (Brazilski test);
          c) Određivanje čvrstoće u točki (eng. Point Load Test)
          d) Određivanje Schmidtovog odskoka

Pokusi na uzorcima stijena


      Tlo
          a) Određivanje granulometrijskog sastava suhim sijanjem;
          b) Određivanje granica tečenja konusnim penetrometrom;
          c) Određivanje gustoće čvrstih čestica;
          d) Određivanje granica plastičnosti.

Testovi na uzorcima tla