Home > Zavod za mineralne sirovine > Karta mineralnih sirovina RH

Karta mineralnih sirovina RH

Voditelj: Dr. sc. Zoran Peh

Šifra projekta 181-1811096-1104

1. POVIJEST

Povijest istraživanja mineralnih sirovina u Hrvatskom geološkom institutu ima dugu tradiciju, ali se sa sustavnom izradom odgovarajuće karte, koja prikazuje cjelovitu sliku mineralno sirovinskog potencijala države, započelo tek početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Tad je pokrenut projekt „Karta mineralnih sirovina i prognozna karta Republike Hrvatske“ kojeg je, u okviru programa „Geološke karte“ financiralo tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije. Zahvaljujući velikom trudu i naporima tadašnjeg voditelja projekta dr.sc. Eugena Krkala i brojne istraživačke ekipe (ukupno 14 istraživača), čitav se projekt, kao nastavak odavno planirane, ali nikad u stvarnosti realizirane ideje o izradi toliko potrebne Metalogenetsko-prognozne karte SRH (Projekt-16 iz osamdesetih godina prošlog stoljeća), u ondašnjem Institutu za geološka istraživanja konačno prometnuo u sustavno istraživanje mineralnih sirovina uz formacijski pristup i potpuno korištenje kronostratigrafskih elemenata. U samim počecima ova je karta, koja je nosila naziv „Karta mineralnih sirovina i prognozna karta Republike Hrvatske“, trebala sadržavati nekoliko predložaka na istoj podlozi i to: kartu energetskih sirovina, metalogenetsku kartu, petrogenetsku kartu, te kartu mineralogenetske rajonizacije i prognoznu kartu za sve predloške. Tijekom devedesetih, zahvaljujući spoznajama o niskoj potencijalnosti metalnih i energetskih mineralnih sirovina, odustalo se od nekih prvobitno definiranih ciljeva pa je moderna verzija ovog projekta kojeg je kasnije, pod pokroviteljstvom Ministarstva zanosti, obrazovanja i športa, nastavio voditi prof.dr.sc. Josip Benić, postala „Karta mineralnih sirovina Republike Hrvatske“ kojoj je (premda ne i u nazivu) pridružena i „Karta potencijalnosti“. Započevši s novim projektnim razdobljem (2006) projekt se, zapisan u listi tekućih znanstvenih projekata i tema MZOŠ pod brojem 181-1811096-1104, vodi kao „Karta mineralnih sirovina“ u okviru programa „Geološke karte Republike Hrvatske i to u području prirodnih znanosti. polje geoznanosti, grana geologija. Tip istraživanja pokrivenih ovim projektom predstavljaju ciljana temeljna istraživanja. U svojem današnjem obliku, u kojem će postojati do kraja lipnja 2013. godine, „Karta mineralnih sirovina“ (KMS) je definirana strateški kao cjelovit prikaz mineralno sirovinskog potencijala Republike Hrvatske.

2. KLJUČNE POLAZIŠNE SPOZNAJE

U novom projektnom dvoipolgodišnjem razdoblju koji započinje 1. srpnja 2013. karta se u konceptualnom pogledu neće bitno razlikovati u odnosu na prethodno razdoblje, osim što će u njen okvir biti uključena problematika sadržana u dosadašnjem projektu „Geotermalna karta Republike Hrvatske“ čiji je trenutni voditelj dr.sc. Miron Kovačić. Stoga će se njen sadržaj, sada već kao dio Karte mineralnih i energetskih sirovina (KMES)“, i dalje vrjednovati u prvom redu kroz strategiju održivog razvoja koji povezuje upravljanje mineralnim i energetskim sirovinama, njihovu eksploataciju i odnos prema okolišu. Karta će sadržavati višeslojni pregled mineralnih sirovina (trenutno u izradi kao katastar mineralnih sirovina) čija su raznolikost, učestalost prostornog pojavljivanja, razlike u dimenzijama, te varijacije u mineralnom i kemijskom sastavu izravna posljedica genetskih čimbenika, geološke (poglavito litološke) građe i tektonskih odnosa. Gledano u tom svjetlu, geološka je građa jedna od njenih osnovnih sastavnica (slojeva) i osnova za izradu njenog prognoznog dijela (karte potencijalnosti), jer se na osnovi geološke (litofacijalne, strukturne) građe utvrđuju zakonitosti pojavljivanja i prostorne raspodjele različitih mineralnih sirovina, a time se, očekivano, povećava mogućnost otkrivanja novih ležišta i proširenje već postojećih (mineralogenetska regionalizacija, zone potencijalnosti). Istraživanja koja se provode u okviru projekta trebaju pružiti neke odgovore na problematiku pojave i rasprostranjenosti pojedinih vrsta mineralnih sirovina (znanstveni radovi): geneza evaporitne serije srednje Dalmacije (tema doktorske disertacije), geneza i geološki smještaj arhitektonsko-građevnog kamena u Dalmaciji i Slavoniji (magmatske i metamorfne stijene slavonskih planina), geneza i rasprostranjenost kvarcnih pijesaka te opekarskih glina sjeverne i središnje Hrvatske (usporedba slavonskih i banovinskih ležišta), diskriminacija boksitonosnih horizonata na osnovi geokemijskih značajki (elementi u tragovima, rijetke zemlje) s obzirom na geodinamske značajke i evoluciju dinaridskog prostora, odnosno Jadranske i Dinarske karbonatne platforme (Istra – tema doktorske disertacije). Također je nužna komparativna analiza mogućnosti proširenja uporabe nemetalih mineralnih sirovina u Hrvatskoj u odnosu na stanje u svijetu. S obzirom na uključivanje bivše GTK u novi projekt potrebno je ukratko definirati njene (dosadašnje) ciljeve – GTK RH je jedan od višegodišnjih znanstveno-istraživačkih projekata temeljne djelatnosti HGI čija je svrha dobivanje cjelovite slike o geotermalnim značajkama područja naše zemlje; njegovom realizacijom, koja je započela 2007. godine, upotpunile su se spoznaje o prirodnim osobitostima hrvatskog prostora, a posebice o njenim prirodnim resursima; provedena istraživanja ukazuju na veliku geotermalnu raznolikost istraženog prostora i postojanje geotermalnih anomalija; provedbom projekta definirane su veličine i raspored geotermalnih anomalija i prikupljeni podaci o svim površinskim geotermalnim pojavama u istraživanom području; sukladno programom izrade GTK za srednjoročno razdoblje istraženo je 4000 km2 površine dijela sjeverozapadne Hrvatske u kojem se nalaze gradovi Zagreb, Sisak, Petrinja i Karlovac; gotovo sva predviđena terenska istraživanja obavljena su do početka 2012. godine tako da je tijekom te godine težište aktivnosti bilo na laboratorijskim i kabinetskim radovima.

U razdoblju od 2007 do danas broj suradnika na projektu je smanjen je za troje iskusnih djelatnika koji su bili zaposleni na suradničkim radnim mjestima. Nakon njihovog odlaska na projektu sudjeluje osam istraživača, od kojih su dva doktora znanosti (uključivo i GTK RH), jedan magistar znanosti i pet stručnih suradnika od kojih je jedan pred dovršetkom disertacije, dok drugog tek očekuje obrana teme (Seminar III). Na projektu također sudjeluje i jedan tehničar.

3. CILJEVI I ZADACI

S obzirom da je u projektnom ciklusu koji traje od 2007. godine bilo zamišljeno da se istraživanja u okviru projekta KMS provode na način da budu u izravnoj vezi s potrebama i zahtjevima za ocjenu utjecaja na okoliš na području pojedinih jedinica lokalne samouprave (gradova i općina), ili pak u okviru istraživanja (studija) o eksploataciji mineralnih sirovina kao neobnovljivih prirodnih resursa na pojedinim eksploatacijskim poljima naručenih od strane pojedinih županija, ova će se metodologija primijenjivati sve do završetka svih listova i pripadajćih tumača dosadašnje KMS. Time će se na praktičan način, tamo gdje god je to moguće, povezati znanstvena i stručna sastavnica projekta s potrebama prostornog planiranja na području spomenutih jedinica teritorijalne uprave RH. Istovremeno, pripremat će se integracija projekta „Geotermalna karta Republike Hrvatske“ s projektom „Karta mineralnih sirovina Republike Hrvatske“ (KMS), s glavnim ciljem određivanja metodologije, odnosno izgleda i sadržaja nove karte – „Karta mineralnih i energetskih sirovina Republike Hrvatske“ (KMES).U tom pogledu, voditelj dosadašnjeg projekta GTK bit će imenovan voditeljem zadatka unutar KMES sve do odlaska u mirovinu (2014), a nakon toga bi trebalo definirati njegov daljnji doprinos projektu u svezi s posebnostima projekta kojeg je vodio, posebice u svezi s izradom Uputa za KMES. Treba istaknuti da je u planu GTK za 2013 godinu voditelj projekta (Dr.sc. Miron Kovačić) predvidio obaviti reambulaciju kako bi se u kartu unijeli aktualni podaci s terena i započela terenska istraživanja prostora predviđenog za obradu u novom ciklusu istraživanja, a s obzirom da će se moći koristiti mnogi podaci i rezultati prethodnog ciklusa u novom se planira istražiti 4,5 puta veći prostor (18.000 km2).

Kako je navedeno u općim odrednicama, nova karta (KMES) snažno će se oslanjati na novu Osnovnu geološku kartu (OGK) s obzirom na njen litološki (formacijski) karakter i obuhvaćene tektonske i geomorfološke elemente (nakon uključivanja dvaju projekata s ovih naslova u novu OGK), a također i na GK s obzirom na njene litogeokemijske aspekte predviđene novim planom. Od posebnog značenja bit će povezanost KMES s OHGK s obzirom na porijeklo termalnih voda kao jedinog energetskog izvora predviđenog za istraživanje u početnoj fazi ovog projekta.

Vrlo je važno naglasiti da će se, izradom pojedinih listova (u mjerilu 1:200.000) KMES i dalje moći na jednostavan način koristiti pri prostornom planiranju u raznim područjima (rudarstvu, vodoprivredi, građevinarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, industriji) čime će poslužiti u izradi dugoročnih planova razvitka zemlje. Zajedno s kartom potencijalnosti ona treba omogućiti plansko upravljanje mineralnim sirovinama, sigurnije ulaganje u njihovu eksploataciju i održiv odnos prema okolišu. U konačnoj verziji (ali ne u okviru ovog projektnog perioda) KMES bi bila prikazana za područje cijele Hrvatske u mjerilu M 1:300.000, slijedeći primjer već izrađene litostratigrafske karte istog mjerila (inačica OGK RH), čime bi se uskladila s već postojećom idejom unificiranja pregledne topografske podloge za prikaz svih geoloških karata RH.

Planiranje radnih zadataka u novom projektnom razdoblju morat će se uskladiti s predviđeno znatno smanjenim prihodima od MZOS, tim više što se zbog nesigurnih prihoda s tržišta (direktni ugovarači) s oprezom razmatra mogućnost ugovaranja, između ostalog, poslova s jedinicama lokalne samouprave (županije) koji su ranije davali čvrsti temelj izradi pojedinih listova KMS (županijske karte). Zato je bitno da se dovrše i recenziraju oni listovi koji su do sada u visokom stupnju izrade (primjerice list Rijeka M 1:200.000), s obzirom da su pokriveni županijskim kartama koje su izrađene u okviru studija o mineralnim sirovinama (u spomenutom slučaju za područje Primorsko-goranske i Istarske županije), tempom od jednog lista godišnje.

U Tablici je prikazana shema koja sadrži raspored zadataka u okviru KMES u idućem projektnom razdoblju u koju će biti, na ovaj ili onaj način, uključeni svi suradnici na projektu, od kojih neki kao nositelji (pojedini listovi).

Strateški plan rada na projektu KMES u razdoblju od 01.07.2013. do 31.12 2015.
Zadatak Nositelj Suradnici Okvirni početak Okvirni završetak
1) "Upute" za izradu KMES Peh, Kruk (Kovačić) Svi istraživači na projektu U izradi izvan okvira
2) List Rijeka M 1:200.000 +      Tumač Kruk Svi istraživači na projektu U izradi krajem 2013
3) List Zagreb M 1:200.000 +      Tumač Dedić Svi istraživači na projektu U izradi krajem 2014
4) List Split M 1:200.000 +      Tumač Dedić Svi istraživači na projektu U izradi krajem 2015

Ova shema podložna je promjenama s obzirom na opterećenost suradnika na zadacima izravno povezanim sa samim projektom. Predviđeno je da se do kraja 2015 dovrši izrada 3 lista s odgovarajućim tumačima koji bi bili spremni za recenziju (a do kraja 2017 ukupno 5 listova), prije spomenutom metodologijom, dok se završetak Uputa u koje su u izradi, ali ih treba obnoviti glede povezivanja GTK i KMS u KMES, ne predviđa do kraja 2015.

Uzorkovanje ležišta gornjojurskih boksita u ležištu Mondelako kraj Rovinja (Foto Z. Peh)

Pregledna karta ležita i pojava mineralnih sirovina RH

Blokovi prominskih naslaga na lokalitetu „Gradina“ kod Lišana Ostrovačkih u zadarskom zaleđu – prijelaz od izmjene kalksiltita i kalkarenita u donjem dijelu prema konglomeratima u vršnom dijelu (foto V.Pencinger)

Izdanak glinovitih (visokosilicijskih) trijaskih boksta Like (ležište Vrace kod Gračaca) (foto Z.Peh)

Eksploatacijsko polje Podbadanj; kamenolom vapnenca (tehničko-građevni kamen) u blizini Crikvenice u Hrvatskom primorju (Primorsko-goranska županija) (Foto Ž. Dedić)

Pogled na Velebit (Vaganski vrh) preko Velebitskog kanala (Foto Z. Peh)

Karta nulte geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Zagrebačke županije

Uzorkovanje donjopaleogenskih boksita na lokalitetu Žudetići (Istra) (Foto Z. Peh)

Korov na nesaniranim kopovima boksitnih ležišta (gornji paleogen) iznad Kaštela Žegarskog u sjevernoj Dalmaciji nakon eksploatacije (u pozadini padine južnog Velebita)

Izdanak boksita donjokredne starosti u blizini Vrlike u Dalmaciji s pogledom na planinu Dinaru (Foto Z. Peh)

Predavanja vezana za istraživanja mineralnih sirovina:

1) Mineral resource management in Croatia // TAIEX Workshop :Raw Materials Initiative Thematic strategy on sustainable use of natural resources and sustainable development indicators and best practices on minerals intelligence. Ljubljana, 2007.

2) Impacts of past mining and present aggregate quarrying on Dalmatian karst environment, Croatia// Georesources and public policy: research, management, environment-Abstracts / Hints, Olle ; Kaljo, Dimitri (ur.). Tallinn : Geological Society of Estonia, 2007.

3) Application of GIS based modelling for stone aggregate potential in Dalamtia, Croatia // Modern Management of Mine Producing, Geology and Enviromental Protection / Kahriman, Ali (ur.).
Sofia : SGEM 2007, 2007.

4) Geografski informacijski sustav mineralnih sirovina Republike Hrvatske // Zbornik sažetaka / Filipović, Alojz (ur.). Neum : Udruženje/Udruga geologa Bosne i Hercegovine, 2008.